Uglješa Mrdić
Uglješa Mrdić (rođen 1978) srpski je političar Srpske napredne stranke (SNS) i bivši novinar, diplomirani pravnik i doktor ekonomskih nauka.
- Godina rođenja
- 1978
- Stranka
- Srpska napredna stranka
Centar
Gde izvori svrstavaju stranku (Srpska napredna stranka)
Vikipedija: od centra do krajnje desnice (Srpska napredna stranka)
Ideologija: populizam, nacionalni populizam, srpski nacionalizam, neoliberalizam
39,1%Procenat glasova · Rezultat · Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija · Parlamentarni izbori u Srbiji 2026: pobednik
- Dan izbora
- (prekjuče)
Poslanik u Narodnoj skupštini od 2020, predsednik je skupštinskog Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i predlagač izmena pravosudnih zakona iz 2026, poznatih kao „Mrdićevi zakoni“. Bio je 30. na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, koja je osvojila drugo mesto na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra 2026.
Karijera
Rođen u Trebinju, Mrdić se školovao u Beogradu i od 1997. radio kao novinar, pišući za listove poput Politike ekspres i Glasa javnosti, a bio je i pomoćnik glavnog urednika nedeljnika Pečat; bio je i trener džudoa i potpredsednik Džudo kluba Crvena zvezda. Diplomirao je pravo u Novom Sadu 2011, a zatim nastavio master i doktorske studije. N1, pozivajući se na Istinomer, navodi da je od 2012. do 2020. bio savetnik ministra pravde. Član SNS-a od osnivanja stranke, bio je član njenog Glavnog odbora i Predsedništva i predvodio njen Savet za borbu protiv korupcije. Od 2016. je odbornik u Skupštini opštine Vračar u Beogradu, gde predvodi odbornu grupu SNS-a, a u Narodnu skupštinu biran je 2020, 2022. i 2023.
Stavovi
Mrdić svoje pravosudne zakone naziva prvim korakom ka vraćanju „otetog“ pravosuđa državi i narodu Srbije. Od 31. oktobra do 10. novembra 2025. štrajkovao je glađu ispred Narodne skupštine, tražeći hapšenje dvojice bivših rukovodilaca Infrastrukture železnice Srbije, Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića, koje smatra odgovornim za pad nadstrešnice u Novom Sadu; štrajk je prekinuo na molbu predsednika Vučića. U decembru 2025. podneo je pet predloga zakona, rekavši da su se „delovi tužilaštva i pravosuđa otrgli od države“ i da se vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić ponašaju kao lideri stranaka i donose odluke sa centrima moći u inostranstvu. Tim zakonima tužioci za visokotehnološki kriminal stavljeni su pod Više javno tužilaštvo u Beogradu, promenjena su pravila o upućivanju tužilaca i podeljen je jedan beogradski sud uoči Ekspa 2027; Skupština ih je usvojila 28. januara 2026. Rekao je da će oni ojačati nezavisnost pravosuđa i negirao da želi da ukine Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK).
Kontroverze
Opozicija i pravni stručnjaci ocenili su da je cilj zakona da se pravosuđe stavi pod kontrolu vlasti; iz TOK-a su upozorili na blokadu svojih najsloženijih predmeta, jedan advokat za ljudska prava rekao je da će predmeti protiv funkcionera SNS-a biti usporeni, stručnjaci su naveli da će više od polovine tužilaca TOK-a ostati bez svojih mesta, a jedan sindikat u pravosuđu pozvao je na štrajk. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos nazvala je to glasanje ozbiljnim korakom unazad na putu Srbije ka EU. U aprilu 2026. Venecijanska komisija utvrdila je da izmene ugrožavaju ranije garancije autonomije tužilaštva i nezavisnosti pravosuđa i preporučila ispravke. Vlada je izmene pripremila u radnoj grupi čiji je član bio i Mrdić, a Skupština ih je usvojila 25. juna 2026; Mrdić je rekao da su zakoni poboljšani, a ne povučeni, dok je Komisija navela da je usvojeno sedam od njenih devet preporuka.
Automatski sažeto iz izvora na koje vode linkovi. N1 · BBC News na srpskom (Danas) · N1 · N1 · Vreme · Wikipedia
Parlamentarni izbori u Srbiji 2026: pobednik
Rezultat
| # | Ishod | Procenat glasova |
|---|---|---|
| 1 | 52,8% | |
| 2 | AAleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija | 39,1% |
| 3 | 2,2% |